U Petnjici svečano otvoren XII Festival priče – Zavičajne staze

Bihorci prisvojili književnika Ibrahima Hadžića

Promocijom stvaralaštva Ibrahima Hadžića, zbornika priča „Bihorske sumnje“, časopisa KazivART i revijalnim programom pod naslovom VEČE SEVDAHA, POEZIJE i BIHORSKOG PLAMENA, u Petnjici je otvoren  Festival priče “Zavičajne staze – Bihor 2019”.

O zapaženim izdanjima nevladinog udruženja Centar za kulturu Bihor govorili su Ljerka Petković, Dijana Tiganj, Božidar Proročić i Selma Rastoder.

Promocijama u sali Opštine  Petnjica prisustvovao je zavidan broj gostiju iz susjednih opština i domicilne publike, a prostor za priču inspirisao  je i mozaik slika Davuda Turkovića, mladog slikara iz Novog Pazara.

U trećem dijelu programa nastupili su pjesnici Sreten Vujović, Braho Adrović, Božiadr Proročić, Amina Kuč, recitatori i moderatori  Mirza Luboder, Milica Marković, Inera Latić i orketsr „Taslidža“ iz Pljevalja sa solistima.

U znak poštovanja prema Petnjičanima, pjesnici su poklonili primjerke knjiga za memorijalnu biblioteku „Kadrija Adrović“, sa željom da Petnjica ubzro dobije novu zgradu za etno muzej i gradsku biblioteku.

VEČE SEVDAHA, POEZIJE i BIHORSKOG PLAMENA započeto je stihovima, „Srebrenička duša“, u nadahnutoj intrepretaciji Mirze Lubodera i molitvom za žrtve genocida u Srebrenici. Program je kao u svake godine, na kraju obasjan julskim plamenom „Bihorskim lilama“.

Bihor i Bihorci su kroz svoju dugu istoriju dali neka od najznačajnih imena  književnosti, pa Festival od 2008.godine nastoji da prizivanjem poznatih pisaca i umjetnika inspiriše mlade da se pronalaze u kreativnosti i stalnoj borbi za bolje i drugačije.

Početak Festivala, pod geslom  „OSTATI ILI OTIĆI?“, obilježilo je gostovanje jednog od najznačajnijih savremenih pjesnika, intelektualaca, i istraživača  Ibrahima Hadžića, stvaraoca koji je pored ostalog dugo bio urednik zlatne serije školskog programa nekadašnje Televizije Beograd. O njegovom višeslojnom opusu  govorili su publicista Salko Luboder, profesor dr. Draško Došljak i  pjesnikinja Rebeka Čilovič, a poeziju autentčne leksike nadahnuto je saopštavao Mirza Luboder.

Ukazujući na značaj knjige  “Maternji jezik”, prof.dr Draško Došljak je kazao da  poezija Ibrahima Haddžiša sadrži sve fonetske osobine rožajskog govora koji, nažalost, nestaje sa starijim generacijama, ali je sa svim leksemama ušao u poeziju o kojoj bi češće trebalo govoriti u obrazovnom sistemu u medijima. “Sve dok čuvamo narodni govor, narodnu leksiku, čuvamo i sebe i svoju kulturu”, podsjetio je Došljak.

Anegdotama iz života i pričom o književnosti, gljivama i odnosu prema realnosti,  Hadžič je oduševio respektabilnu publiku, koja ga je tokom inspirativnog  razgovora sa učesnicima promocije vše puta nagardila gromkim aplauzima.

Na pitanje odnosa istine i poezije, Hadžič je kazao da je zagovornik verizma – realne poezije.

“Ja sam zagovornik verizma, takozvane realne poezije, nijesam maštar da izmišljam, crpim teme iz realnosti, i neko je već primijeto da su moje pjesme  poetski eseji izvučeni iz života. Meni je dosadila latinoamerička fantastika koja je upropastila svjetsku književnost. Naročito je upropastila rusku književnost, koja više nema fantastiku koju su njegovali Gogolj i drugi. Zapljusnuta  latinoameričkim uticajem, savremena ruska književnost vrlo je slaba. No, ja nijesam Majkovski koji je rekao “ptičice božije”, rugajući se onima koji pišu pod tim uticajem, ja sam zagovornik kineske poslovice “neka cvjeta hiljadu lotosa”. Od treće knjige naročito, moja poezija vrlo je angažovana, dosta oštra, ali nijesam imao nekih neprijatnosti zbog toga. Moguće da  još nije dovoljno pročitana, i ja idem dalje”, kazao je uz osmijeh Hadžić.

Upitan da prokomentariše činjenicu da ga neki smatraju beogradskim pjesnikom, povremeno rožajskimi i pjesnikom kulturng prostora Crne Gore, Hažić je odgovorio da se ne bavi time.

“Ja pišem, stvaram, a to gdje će me ko prisvajati nije moje da određujem. Dešava se u Srbiji i drugim sredinama da me uvrste u antologije, izbore, hrestomatije i ja sam im vrlo zhvalan. Znači, doplala im se moja poezija. U Crnoj Gori takođe, vrlo sam zadovoljan što me je Pavle Goranović zastupio u ediciji “Nova luča”. Objavljen je izbor iz poezije pod naslovom “Krugovi”  i to me raduje. Znači i crnogorci su bacilli reflektor na mene pa me prisvajaju i ovom knjigom na čemu se takođe zahvaljujem”, objasnio je Hadžić.

Hadžić je poznati istraživač i poznavalac gljiva, pa je dio razgovora posvećen i tom dijelu njegove tridesetogodišnje opsesije. Poznati je saradnik prirodnjačkih muzeja, a objavio je i knjigu “Klasiranje i prerada gljiva”.

“Površno bavljenje gljivama je slično ruskom ruletu, nikad ne znaš kad će otrovni “metak” da opali”, kazao je Hadžić i, kroz anegdote sa  prijateljima,  otkrio dio svojih uspomena.

“Gljive su vrlo čudesna bića, one imaju puno karakteristika životinja i opravdano su  izdvojene od biljaka u posebno carstvo. Nije tačno da niču samo poslije kiše, ima gljiva koje rastu po deset godina. Veoma su ćudljive i ne preporučujem nikome da se površno bavi gljivama. Iz straha od greške, učio sam o njima više nego što se uči za tri fakulteta. Neke sam identifikovao i napravio im gipsani odlivak, ali samo po jedan primjerak”, kazao je Hadžić.

Komentarišući ovogodišnji moto Festivala “Ostati ili otići?”, Hadžić se našalio.

 “Da priznam ili ne, u kom pravcu da priznam? To je dvosjekli mač, otići iz ekonomskih, političkih i drugih razloga vrlo je delikatno, a vratiti se još složenije, jer ljudi ostvare poslovne i druge uslove za porodicu i  to treba razumjeti. Ja sam pedeset i nešto godina u Beogradu i ne mogu da se vratim, mada često kažem da sam  Rožajac”.

U ime organizatora, utemeljivač Festivala, Mirsad Rastoder, uručio je Hadžiću povelju “Bihorski kazivar” za misionarski doprinos kulturi i kulturnoj baštini. Tom prilikom je istakao da je srećan što sada možemo govoriti da je Ibrahim Hadžić i bihorski pisac.

Ibrahim  i njegov brat Ismet Hadžić, slikar, poklonili su knjige  i umjetničku sliku ,,Redžepagića kula” opštini Petnica.

Program Festivala se nastavlja, pa će u petak, 19. Jula, biti održana edukativna tribina pod naslovom Umjetnost građenja. Gost je prof. dr Rifat Alihodžić, dobitnik međunarodne Građevinske nagrade CEMEX 2018. i vanredni profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici.

Festival Zavičajne staze organizuje nevladino udruženje Centar za kulturu Bihor.