PROMOVISAN ZBORNIK PRIČA „BIHORSKE SUMNJE”

Ljudske sudbine i nedoumice zapretani u pripovijetkama

Zbornik „Bihorske sumnje” u kojem su 32 najbolje priče sa sedmog konkursa Festivala „Zavičajne staze” koji organizuje Centar za kulturu Bihor, predstavljen je 10.aprila u KIC „Budo Tomović”. O festivalu, autorima i pričama ovog zbornika govorili su urednik Festivala Mirsad Rastoder, autorka prvonagrađene priče, pjesnikinja Rebeka Čilović, pisci i književni kritičari Nada Bukilić, Bogić Rakočević, kao i Selma Rastoder, jedna od koordinatorki Festivala. Iako tematski različite, sve priče ovog zbornika imaju i zajedničku nit – ljudske sudbine koje povezuje Bihor, ali i uopšteno zavičaj kao važna odrednica svakog čovjeka.

„Bihor jeste geografska odrednica i realnost, ali je i imaginarni prostor koji svako na svoj način može da osjeti kao svoj prostor za maštanje, stvaranje i inspiraciju – rekao je Mirsad Rastoder, podsjećajući i na velike književnike koji su ponikli na ovom prostoru. A, kako dodaje, i Festival „Zavičajne staze” ima priziva ljude, i mnogo njih mu se i odaziva.”

Značaj zbirke, objašnjava on, ogleda se u sljedećem:
„Naziv „Bihorske sumnje” je zbog toga što mi stalno u nešto sumnjamo, i mislim da treba često da se preispitujemo šta je bilo dobro a šta nije. Sve moralne i druge dileme su zapretane u samim pričama.“ Rastoder je napomenuo da, iako je idealistički, treba kroz kulturu pokušati promijeniti i poboljšati društvo.

Pjesnikinja Rebeka Čilović, čija je priča jedna od prvonagrađneih na Festivalu, kazala je da je zadovoljna što književnost nalazi put do publike i čitaoca uprkos vremenu koje “sve više vjerujem, nije naklonjeno ni piscima, a ni dobrm štivu”.

„Nagrade nas obavezuju, a naročito mlađe autore koji iste dobijaju, da opravdaju povjerenje i istraju na putu koji nosi pregršt radosti, ali i čemera i za samog pisca. Bihor je moj zavičaj ali i moja kulturna adresa. Ja sam sa Festivalom rasla, i čini se, uspjela da od njega naučim i uzmem ono što je najdragocjenije, a to je iskustvo.“

Čilović je navela da je njena priča, koja nosi naziv “Rane”, buntovna i bolna.

„Ona priču priča oko piscu, njegovoj traumi i spoznaji da se samo pisanjem može, a po svem sudeći i mora, odvažiti da se lakše prezivi. Jer, šta je čovjek bez smisla i borbe da pobijedi besmisao?“

Čilović je naglasila i da želi da Festival “Zavičajne staze” živi punim kapacitetom, „da okuplja i bogati sve nas koji smo na sreću, dio njegove raskoši i ljepote.“

„Neka naše želje budu potpomognute i naporima ali i razumijevanjem onih koji su naši saradnici, gosti ali i recipijenti.Zato poručujem samo jedno: Čitaj i tačka“, poručila je pjesnikinja.

Recenzent zbirke Bogić Rakočević, ističući da je zavičaj – Bihor u ovim pričama književna odrednica, a ne samo usputni motiv, navodi:
„Ovaj izbor čitaocu omogućava uvid u jedno od književnih polja na kojem obitava zavičaj sa svim svojim posebnostima, ali i osobinama svijeta uronjenog u vrijeme koje predstavlja vječiti usud, i koje ga oblikuje i formira shodno spletu istorijskih, kulturoloških i drugih vrijednosti. Zavičaj se ovdje manifestuje ne samo kao realna odrednica, već – kroz festival kratke priče – postaje i relevantna književna odrednica”.

Selma Rastoder je ukazala na značaj motiva zavičaja za Bihorce, objašnjavajući da se u pričama zbirke „Bihorske sumnje“, ne samo zavičaj, već i Bihor, pojavljuju kao univerzalna kategorija.

Ona je podsjetila na značaj održavanja Festivala „Zavičajne staze“ u Petnjici, posebno naglašavajući zainteresovanost i uključenost mladih.

Knjiga je dio projekta „Bihorske sumnje i Art Kazivar” koji se realizuje uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori.

[ngg src=”galleries” ids=”2″ display=”basic_thumbnail”]