Ostati ili otići?

Savez da donese prosperitet, a ne da odnese najbolje iz države.

Podgorica, (MINA) – Crna Gora teži članstvu u Evropskoj uniji (EU), savezu koji će joj omogućiti prosperitet, a ne ponijeti ono najbolje iz nje, kazala je profesorica sa podgoričkog Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović.

Ona je na tribini Ostati ili otići, koja je održana u okviru Festivala priče Zavičajne staze u Petnjici, kazala da su evropske integracije strateški prioritet Crne Gore.

„Kako se širila EU, stalno je rasla i migracija, ali to nije isto sa svim državama koje su joj pristupale. Rumunija je izgubila 28 odsto stanovništva, slično je i sa Bugarskom. Samo su Slovenija, Slovačka, Češka i Poljska zadržale broj stanovnika, dok su ostale države u prosjeku gubile po sedam odsto. Tek poslije toliko godina članstva u EU počinju pozitivni pomaci jer su države ekonomski konvergirale i ljudi se vraćaju“, kazala je Đurović.

Nekadašnja ministarka za evropske integracije i potpredsjednica Vlade istakla je da je problem migracije posebno izražen u Hrvatskoj.

„Oni traže od EU više sredstava za kohezionu politiku, za infrastrukturu, otvranje radnih mjesta i preseljenje fabrika u nove članice, kako bi se konpenzovao veliki mogracioni talas ka razvijenijim tržištima. To su istovremeno jako vrijedne investicije u ljude“, rekla je Đurović.

Ona je naglasila da ljudi nošeni boljom ekononmskom perspektivom idu ka boljim poslovima.

„Imamo i pozitivan trend vraćanja i dodatnog investiranja u svoje zemlje, kreiranja novih perspektiva i značajnih sredstava iz evropskih fondova koji pomažu da se države bolje razvijaju“, rekla je Đurović.

Ona je, komentarišući migracije u Crnoj Gori, istakla da je oko 50 odsto na nivou države, iz grada u grad, a ostalo u zemlje zapadne Evrope.

„Zanimljivo je da broj stanovništva raste na svim kontinentima, osim u Evropi, a svi žele u Evropu. U Crnoj Gori ima više mogućnosti nego što ih mi koristimo. Crnoj Gori trebaju projekti, sa 50 odsto učešća i zagarantovanim otkupom, potreban joj je veći broj razvojnih firmi, bolja infrastrukltura“, kazala je Đurović.

Ona je istakla da je raduje što se studenti koji idu na usavršavanje vraćaju u Crnu Goru.

Prema njenim riječima, i pored brojnih migracija nije zabilježen pad broja stanovništva u Crnoj Gori zbog dolaska ljudi iz ratom zaraćenih republika bivše SFRJ tokom 90-tih godina.

Građanski aktivista Boris Raonić, ocijenio je da, kako je naveo, nažalost nije dilema otići ili ostati, već gdje otići.

On je, komentarišući moguće razloge migracije u Bihoru, kazao da je najmanja prosječna plata u Crnoj Gori u Petnjici, 404 EUR.

„U Bihoru je šest puta manji broj đaka nego 80-tih godina, a manje prvaka u Crnoj Gori ove godine od Petnjice biće upisano samo na Žabljaku.
Bihor je nažalost najnerazvijeniji dio Crne Gore. Treba praviti projekte koji imaju utemeljenje u lokalnoj zajednici“, kazao je Raonić.

On je naglasio da je zabrinjavajuće što je Crnu Goru od 2014. godine, prema podacima sindikata doktora, napustilo 140 ljekara.

Profesor na Internacionalnom univerziteteu u Novom Pazaru, Jahja Ferhatović naglasio je da je teško nekoga zaustaviti kada krene.

„Mladi ljudi su željni izazova, ali bitno je da se vraćaju. Odlasci nijesu problem samo u Bihoru, mnogo su brojniji u Srbiji i BIH. Nije pitanje ostati ili otići, već da li se vratiti i stvarati uslove da se građani vraćaju“, kazao je Ferhatović.

On je naglasio da je kroz vjekove bilo migracija bošnjačkog naroda, ali da ih je nadomještao natalitet.

Profesor Adnan Prekić smatra da su migracije izazov, ne samo Crne Gore, već cijelog zapadnog Balkana i istočnog bloka.

„U Crnoj Gotri je to posbno teško, jer su u malim sredinama, i u malim zajednicama ti problemi izraženiji. Struktura same migracije je ono što bi u nekom narednom periodu moglo da bude problem za naše društvo“, kazao je Prekić.

On je naglasio da migracije nijesu nov problem i da ih je bilo vjekovima unazad.

„Brinu podaci da je 60 hiljada ljudi otišlo iz Crne Gore od referenduma, a prema podacima demografa, računajući podatke rođenih i onih koji više nijesu tu, u periodu od 1993. do 2018. godine iselilo se 145 hiljada. Zabrinjavajuće je što u posljednje vrijeme odlaze najbolji kadrovi – školovani ljudi doktori, inžinjeri, arhitekte“, kazao je Prekić.

Dugogodišnji novinar, Mirsad Rastoder smatra da se problemom migracija treba baviti i kulturološki.

„Šta to znači kad odeš, kad se vraćaš, šta nosiš sa sobom. Koji je to paket koji ti nosiš iz zavičaja i svoje države i odlaziš negdje u svijet, kako tamo u tom svijetu sačuvati taj segment i ličnog i narodnog identiteta, kulture, tradicije.

Pitanje Ostati ili otići ne treba uzeti tek tako, već razmišljati o razvojnim idejama, koje će stvoriti dovoljnu dozu nade da se ovdje može stvarati i živjeti, možda čak i bolje, rahatnije nego u inostranstvu“, zaključio je Rastoder.

Festival priče Zavičajne staze 12. godinu organizuje NVO Centar za kulturu Bihor.

Emil Ličina

 

[ngg src=”galleries” ids=”8″ display=”basic_thumbnail” thumbnail_crop=”0″]