U Bijelom Polju promovisan “KazivART”
Časopis brige i ljubavi prema umjetnosti i kulturi
Amar Mulabegović
Zbog težnje da se umjetnost definiše, odredi ili ograniči, Hegel je govorio o smrti iste. No, skoro niko nije skupio hrabrosti da se suprotstavi Umbertu Eku koji kaže da je umjetnost komunikacija. Dakle, umjetnost je komunikacija, umjetnost kazuje, to jest kazuje ART, ili sažeto KAZIVART. Naslov ovog časopisa za umjetnost i kulturu razlikuje samo jedno slovo od naslova pjesme Ismeta Rebronje – Kazivar.
On stihovima kaže:
Starac se s mesta
Ne miče
Čita Kazivar
Sve o nama zna.
Šta drugo kazati, osim istaknuti veliko zadovoljstvo zbog toga što se u Crnoj Gori rodio časopis koji se ima čime ponositi. Objavljivanje kvalitetnih pjesama, eseja, intervijua, osvrta na određene festivalske događaje, kao i povezivanje velikih književnih imena iz Crne Gore i okruženja će sigurno značajno uticati na prilike u kulturi. Odlično opremljeni i dizajnirani časopis je na stotinu stranica objedinio analitičke tekstove koji se tiču svih umjetnosti i nije na jednom mjestu okupio samo pjesnike i prozaiste, već i slikare, esejiste, lingviste, novinare itd. Dodatno je pružio mogućnost da se tema proširi, pa u sljedećim brojevima očekujemo da tu bude još kratkih priča, odlomaka iz romana ili drama, književnih i umjetničkih kritika, kolumni i drugih pisanih formi.
Kultura je pogled na svijet, ne samo kakav je on bio i kakav jeste, nego kakav bi mogao i trebalo da bude. Neki će reći da je krajnja svrha kulture da unapređuje kvalitet života. Ona je za razliku od prirode ono što ne može opstati bez ljudske brige i njege, a Kazivart je zapravo pravi znak brige i ljubavi prema umjetnosti i uopšte kulturi.
Kada je riječ o Kazivartu, neophodno je pomenuti kulturološki dijalog. Koliko god to nekome zvučalo čudno – Bihor jeste mjesto specifičnog i prepoznatljivog kulturnog izraza. Veliki broj autora čiji radovi su objavljeni u ovom časopisu je neraskidivo vezan za Bihor i bihorsku kulturu. Crna Gora je teritorijalno mala ali i veoma kulturološki raznovrsna. Sudar kulturnih struja Crne Gore i orkuženja može biti nešto po čemu će Kazivart biti poznat. Treba znati i to da multukulturalizam podrazumijeva i odnose između raznolikih kulturnih obrazaca unutar iste nacionalne kulture. Đuro Šušnjić kaže: „Narod koji ne uči od drugih naroda lišen je svake nade u razvoj, a kultura koja se zatvara u sebe osuđena je da postepeno vene i uvene.”
U vremenu konzumerizma, neoliberalnog kapitalizma, kiča, u vremenu koje ne poznaje svoj umjetnički pravac ili epohu, u vremenu koje se traži, ili je možda odustalo od potrage za sobom, veoma je bitno stvaralaštvo. Svaki umjetnički, kritički, naučni tekst daje – nadu, budi uspavane glave udarene krpom materijalizma i opravdava čovjeka kao duhovno i misleće biće. Časopisi poput Kazivarta su zapravo izvori svjetlosti koji pomažu u traženju puta i kretanja po njemu.
Kazivart je kulturno buđenje i skok, prostor za izraz onih koji ne spavaju i imaju šta da kažu. Kazivart je sudar kulturnih obrazaca i podsticaj na čitanje, stvaranje i kontemplaciju. Odlična oprema i dizajn ovog časopisa su nešto što može privuću i one manje zainteresovane za umjetnost i poslužiti im kao kompas u vremenu lutanja. Kazivart je zajedničko dvorište za sve koji vole umjetnost.
Ko bi bolje napisao nešto o Kazivartu od glavnog urednika Mirsada Rastodera, kojeg ću za kraj citirati:
“Kazivart je matafizički susret srodnih, bliskih bića, zarad iskre spoznaja o sebi i drugima, zarad zrna mudrosti ili treptaja duše, zarad pitanja i traganja za odgovorima. To je, u osnovi, cilj i namjera ovog časopisa – ponukani smo stvaralačkim posebnostima i individualnom slobodom onih koji tragaju sa nama.”
[ngg src=”galleries” ids=”3″ display=”basic_thumbnail”]
